Rizik depresije, pa skoro još pedeset godina poslije,

Rizik se može posmatrati kao mogu?nostostvarivanja ili pojave neo?ekivanog ili negativnog ishoda.

Bilo koja aktivnostkoja dovede do odre?enog gubitka se može definirati kao rizik. Rizik na nekina?in predstavlja jednu od glavnih odlika savremenog doba, u kojem mi živimo.Peter Berstein je u svojoj knjizi rekao da je ovladavanje rizikom klju?nielement koji razdvaja naše doba od prošlosti.

( Bernstein,1996). Na prelazuizme?u XIX i XX stolje?a, kao i napo?etku XX stolje?a, predstavnici klasi?neekonomije su smatrali i definirali ekonomiju kao sistem u kojem ne postojirizik i koji sam od sebe daje uvijek najoptimalnije rezultate. Me?utim,dolaskom Prvog svjetskog rata i Velikom depresijom iz 1929. godine, FrankKnight i J.

M. Keynes postaju prvi ekonomisti koji u fokus ekonomskih razmišljanjastavljaju pojam neizvjesnosti i definiraju rizik onako kakvim ga poznajemodanas. U svojoj knjizi Knight govori da je osnovna razlika izme?u rizika ineizvjesnosti ta da ukoliko ne znamo sigurno šta ?e se dogodit, ali znamovjerovatno?u, to se smatra rizikom. Me?utim, ukoliko ne znamo vjerovatno?udoga?aja, onda se to smatra neizvješnoš?u.( Frank ,1921).Svim definicijamarizika se mogu izvu?i zajedni?ki elementi, a to su neodre?enost ishoda igubitak kao jedan od mogu?ih ishoda.

Best services for writing your paper according to Trustpilot

Premium Partner
From $18.00 per page
4,8 / 5
4,80
Writers Experience
4,80
Delivery
4,90
Support
4,70
Price
Recommended Service
From $13.90 per page
4,6 / 5
4,70
Writers Experience
4,70
Delivery
4,60
Support
4,60
Price
From $20.00 per page
4,5 / 5
4,80
Writers Experience
4,50
Delivery
4,40
Support
4,10
Price
* All Partners were chosen among 50+ writing services by our Customer Satisfaction Team

Rizik je stanje u kojem postoji mogu?nostnegativnog odstupanja od poželjnog ishoda koji o?ekujemo ili kome se nadamo. (Bajraktarovi? ,2013).Nakon toga je doško do veliki debata i neslaganja stru?njaka okotoga šta su razlike, a šta sli?nosti izme?u rizika i neizvjesnosti. Me?utim,Knight je postavio jasnu razliku izme?u neizvjesnosti i rizika definiraju?irizik kao neizvjesnost koju je mogu?e izmjeriti, dok sama neizvjesnost jenemjerljiva.

Njegov na?in razmišljanja u to doba ga je u velikoj mjeri izdvojiood ostalih ekonomista, jer je smatrao da se iznena?enja normalno pojavljuju uonim sistemima u kojima se sve odluke donose na osnovu predvi?anja budu?nosti.Istovremeno, J. M. Keynes je u svojoj knjizi, pak, rekao da nije ta?nomišljenje da ?e se doga?aji iz prošlosti ponoviti najvjerovatnije i ubudu?nosti.

( Keynes ,1929).Nakon završetka Velike depresije, pa skoro jošpedeset godina poslije, u poslovnom svijetu je vladala klima skoro pa totalneaverzije prema riziku.   S druge strane, u posljednjih tridesetak godina,svjedoci smo drasti?ne promjene u razmišljanju, strategijama i na?inuposlovanja, gdje od totalne averzije prema riziku, u?esnici na tržištu traže ižele da imaju dodira sa rizicima.

Sama pomisao svakog od nas na rizik, kojipredstavlja odre?eni gubitak, štetu, stvara averziju prema tome, me?utim onošto ljude motivira da imaju posla sa rizicima jeste povrat koji se možeostvariti ukoliko neko preuzme rizik. Vrlo je bitno, dakle, govoriti o odnosuinvestitora prema rizicima. U današnjem svijetu velikog broja adrenalinskihsportova, sky divinga, bungee jumpinga i sl, primjetno je svjesna privla?nostljudi prema riziku. Na po?etku XX stolje?a, psihoanaliti?ari su smatralinamjerno prihva?anje rizika boleš?u, ali danas je toliko rasprostranjeno, da bise prije reklo da je to u samoj prirodi ?ovjeka, iako ne postoji racionalanrazlog za izlaganju riziku. Istovremeno, mnogobrojni su primjeri ljudi koji nežele imati posla sa rizikom i izlagati se istome, kako u životu, tako i ufinansijskim odlukama. Za razumijevanje rizika i kako ljudi reaguju na to,ekonomisti su koristili funkciju korisnosti (utility), da bi ako ništazabilježili njihovu reakciju na ekonomske rizike. Oni tvrde da ljudi praveodluke tako da pove?aju svoju korisnost, a ne bogatstvo.Kao jedan od prvihprimjera objašnjenja o?ekivane korisnosti jeste tzv.

St. Petersburški Paradoks.Nicholas Bernoulli je proveo eksperiment, prije skoro 300 godina i eksperimentje glasio ovako: baca se nov?i? i osoba dobiva 1 dolar ukoliko bude pismo priprvom bacanju; ukoliko bude glava, eksperiment se prekida. Ukoliko bude pismo,osoba biva ponu?ena novim bacanjem nov?i?a, gdje može uduplati dobitak ukolikoopet bude pismo. Igra se tako nastavlja, dupliraju?i dobit pri svakom bacanju,dok jednom ne bude glava. Koliko bi osoba bila spremna platiti da u?estvuje u ovoj kocki? Ova kocka ima o?ekivanu vrijednost of beskona?no, ali ve?ina nas biplatila tek nekoliko dolara da u?estvuje u ovakvoj igri. Bernoulli je zaklju?ioda vrijednost ove kocke varira od osobe do osobe t.j.

postoje osobe spremneplatiti više za u?eš?e od drugih. Druga stvar jeste da korisnost (zadovoljstvo)od dobivanja dodatnog dolara opada sa pove?anjem bogatstva. Drugim rije?ima,marginalna korisnost opada pove?anjem bogatstva, što se smatra osnovom za ve?inukonvecionalnih ekonomskih teorija danas. Uspostavljanjem veze izme?u korisnosti(zadovoljstva) i bogatstva, Bernoulli je uspio postaviti osnove theorijiaverzije prema riziku i zaklju?io je da bi osoba bila spremna platiti 2 dolaraza u?eš?e u igri spomenutoj u eksperimentu, iako je o?ekivana korisnostbeskona?na